Projekti

Dugogodišnja suradnja sa Hrvatskom udrugom radnih terapeuta

Hrvatska udruga radnih terapeuta (HURT) je nacionalna, stručna udruga koja promiče profesionalne
interese radnih terapeuta, etičnost u provođenju radnoterapijske djelatnosti i kvalitetu
radnoterapijskih usluga u Republici Hrvatskoj, a okuplja stručne prvostupnike radne terapije i
studente radne terapije. Udruga je već dvadeset godina vrlo aktivna u promicanju najvažnijih životnih
vrijednosti: zdravlja, dobrobiti i kvalitete svakodnevnog života, kao temeljnih postavki struke radne
terapije. Članovi HURT-a su svojim predanim radom i entuzijazmom imali značajnu ulogu u
zakonskom reguliranju radne terapije u Republici Hrvatskoj, izrada strategija i izmjenama
mnogobrojnih zakonskih akata koji utječu na rehabilitaciju osoba s invaldiitetom, djece s teškoćama
te drugih osoba čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti umanjene razvojem, ozljedom
ili bolešću, starenjem, psihološki, socijalno, kulturno, ili kombinacijom navedenog. HURT uspješno
surađuje s nizom organizacija u zemlji i inozemstvu. Suradnja s organizacijama civilnog društva čiji je
cilj unaprijediti živote osoba s invaldiitetom, djece s teškoćama i njihovih obitelji nam je jedna od
ključnih stavki u radu. Zbog navedenog smo se odlučili i na suradnju s Udrugom obitelji djece s
teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “SJENA”. Naša suradnja je započela tijekom 2014. godine
sudjelovanjem članica udruge na 1. konferenciji radnih terapeuta s međunarodnim sudjelovanjem
“Svakodnevna rehabilitacija u zajednici”. U skladu sa zaključcima konferencije koji su govorili o
važnosti isprlepletene suradnje između strukovne udruge u korisnika usluga radne terapije kakko bi
se osigurala reahabilitacija usmjerena na zajednicu, udrugu Sjena smo uključivali u sve EU projekte
financirane pod programom ERASMUS+, i to:
– ERASMUS+ IDIPOWER projekt 2014-2016 – OSNAŽIVANJE OSOBA S INVALIDITETOM KROZ
SURADNIČKO UČENJE
– ERASMUS+ IdICT projekt 2015-2017 Razvoj programa obuke za poboljšanje kvalitete života
osoba s intelektualnim teškoćama kroz korištenje ICT rješenja
HRVATSKA UDRUGA RADNIH TERAPEUTA
Croatian Association of Occupational Therapists
VU K O M E R E C 45 · 10 000 ZA G R E B · CR O A T I A · U D R U G A@H U R T .H R · WWW.H U R T .H R
– ERASMUS+ CPwellbeing projekt 2016-2018 TRENING MATERIJALI ZA
UNAPREĐENJE DOBROBITI OSOBA SA CEREBRALNOM PARALIZOM KROZ INKLUZIVNO
HRANJENJE I FIZIČKU AKTIVNOST
– ERASMUS+ projekt – CP-RANA INTERVENCIJA 2017-2019 ”Razvoj programa obuke za
unaprijeđenje i facilitaciju života u zajednici osoba s intelektualnim teškoćama – IDP living“
– ERASMUS+ projekt – CP-RANA INTERVENCIJA 2018-2020 ”Razvoj programa obuke za
osnaživanje implementacije obiteljski usmjerene rane intervencije u cerebralnoj paralizi“
Suradnja članova udruge Sjena, posebice predsjednice i njezinog tima je bila volonterskog karaktera i
izrazito ključna u uobljičavanju sadržaja, trening materijala i online platformi namjenjenih konačnim
korisnicima. Članice udruge su sudjelovale u prezentaciji sadržaja kroz različite oblike diseminacije,
najčešće kroz sudjelovanje u izradi postera i promotivnih letaka te prezentaciji istih na
međunarodnim koneferencijama.
Zbog svega navedenog smatramo da je rad udruge Sjena ključan za promjene u promišljanjima i
razvijanje temeljnih premisa esencijalnih za stvaranje inkluzivnog društva. Vjerujemo da će suradnja
svakom godinom i svakim zajedničkim projektom biti sve kvalitetnija te ju smatramo jednim od naših
najvećih potencijala.

Saša Radić
Predsjednica Hrvatske udruge radnih terapeuta

Istraživanje o psihofizičkom stanju roditelja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

ISTRAŽIVANJE- REZULTATI

Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom ‘Sjena’ iz Zagreba, kroz upitnik o zdravstvenom stanju roditelja djece s teškoćama u razvoju, provela je istraživanje kojim se ustanovilo do koje mjere je izostanak određenih aktivnosti, potpore, kao i svakodnevni stres, narušio njihovo psiho-fizičko zdravlje.

U istraživanju je sudjelovalo 214 ispitanika, roditelja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Najveći broj ispitanika ima status roditelja njegovatelja, a slijede ih ispitanici koji rade puno radno vrijeme. U odnosu na njih zaposlenih na pola radnog vremena je dvostruko manje, što predstavlja značajnu statističku razliku i govori koliko je teško naći posao na pola radnog vremena. Rezultate nam je prezentirala Sabina Lončar, predsjednica udruge Sjena.

– U procjeni kvaliteta života ispitanika kao mjerni instrument je korišten WHOQOL upitnik koji se sastoji od 26 pitanja podijeljenih u četiri domene: fizičko zdravlje, psihološko zdravlje, društvena interakcija i okoliš. Vrijednosti aritmetičke sredine i medijane pokazuju nezadovoljavajuću kvalitetu u sve četiri domene kvalitete života. Kvaliteta života je daleko ispod donje granice zadovoljavajuće kvalitete života. Uvjerljivo najlošiji rezultat se odnosi na rekreaciju gdje priliku za rekreaciju u znatnoj mjeri ima tek 6 posto ispitanika. Samo 14 posto ispitanika smatra da ima zadovoljavajuću količinu novca za svoje potrebe. U životu uživa samo 18 posto ispitanika, a isto toliko ih nema problema sa spavanjem. Među najlošije rezultate pribrojali bi i zadovoljstvo dostupnošću medicinskih usluga sa 19 posto prilično zadovoljnih ispitanika. Među dobnim skupinama postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu seksualnim životom. Pomalo iznenađuje gotovo jednak postotak nezadovoljnih kod ispitanika od 20-29 godina i 40-49 godina (81-82 posto) a najviše zadovoljnih seksualnim životom je u skupini od 50-59 godina (48 posto).

– Najlošiji rezultati iz domene zdravlja su ograničenje zbog emocionalnih i fizičkih tegoba te vitalnost i energija. Više od 80 posto ispitanika navodi kako je zbog fizičkih ograničenja imalo poteškoća u obavljanju različitih aktivnosti odnosno uradilo je manje nego što je željelo. Na pitanje kakva je percepcija općeg zdravlja dovoljno je reći kako 

nešto više od 50 posto ispitanika smatra da će im se zdravlje pogoršati, a četvrtina ispitanika misli da se razboli lakše nego drugi ljudi. Svojim psihičkim zdravljem je nezadovoljan još veći broj ispitanika. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti kako niti jedna komponenta zdravlja ne zadovoljava. Fizička komponenta zdravlja bilježi veće vrijednosti nego psihičko zdravlje, ali i ona je daleko od zadovoljavajućih. Samim tim se može zaključiti kako je zdravlje ispitanika loše.

– Prema broju dijagnoza vode bolesti lokomotornog sustava, a slijede ih probavne i urogenitalne bolesti. Najčešće bolesti su tegobe vratne i slabinske kralježnice, upale želuca i dvanaestenika te upale mokraćnih puteva. No prema našem mišljenju najveći broj ispitanika smatra da boluje od različitih psihičkih poremećaja, u prvom redu neuroza, stres i depresija. Najuočljiviji je upravo nesrazmjer između postavljenih dijagnoza i prisutnosti psihičkih poremećaja prema mišljenju ispitanika (dijagnoza je više nego dvostruko manje).

– Poražavajući rezultati straživanja dokazuju da niti jedna komponenta zdravlja ne zadovoljava, te da je roditeljima ugroženo psihičko i fizičko zdravlje. Kao najvažnijeg čimbenika koji bi utjecao na podizanje kvalitete života a i na samo zdravlje roditelja smatramo podršku društva i države koji moraju uložiti dodatne napore kako bi se obiteljima djece s teškoćama u razvoju/osoba s invaliditetom omogućilo aktivno participiranje u društvu. Pružanje sustavne podrške primjerice u zapošljavanju, osiguravanje roditeljima slobodno vrijeme za odlazak liječniku, bavljenjem rekreacijom ili vrijeme za odmor držimo nužnim kako bi se podigla kvaliteta života roditelja ali i očuvalo njihovo zdravlje. Nedostatna količina novca za zadovoljavanje životnih potreba itekako utječe na kvalitetu života i zdravlje roditelja. Zbog nedostatka novca roditelji ponekad izbjegavaju redovite liječničke kontrole a posebice manje brige posvećuju psihičkom zdravlju. Deinstitucionalizacijom osoba s invaliditetom roditelji postaju aktivan sudionik re/habilitacijskog procesa te nositelj skrbi za svoje dijete. Da bi oni mogli, uz sve ostale dnevne radne aktivnosti, izvršavati zadatke oko brige i srbi za svoje dijete oni moraju živjeti odgovarajućom kvalitetom života i biti dobrog zdravlja. Kvaliteta života i zdravlje roditelja izravno ili neizravno utječe i na kvalitetu života i zdravlje djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Mišljenja smo da se problemi djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom ne bi trebali tretirati odvojeno od problema sa kojima se nose njihovi roditelji.